Izdavači otjerani u gerilu

ODRŽANA KONFERENCIJA O STATUSU I PERSPEKTIVI MALIH IZDAVAČA

Podgorica - U svim državama koje su nekada činile jednu, SFRJ, stanje malih izdavača ugroženo je neselektivnim otkupom knjiga, novinskim izdavaštvom i neadekvatnim tretmanom resornih ministarstava, zaključeno je juče na skupu predstavnika malih izdavača, koji su u Centru “PR” u Podgorici razgovarali na temu “Budućnost malih izdavača”.
Razgovor u Podgorici drugi je u nizu događaja konferencije koju je organizovao Otvoreni kulturni forum sa Cetinja, a danas u 18 časova biće upriličeno i književno veče predstavnika izdavačkih kuća koji učestvuju u radu skupa.
- Tržište knjiga u našim državama ne postoji, jer je najveći akter na “tržištu” država, kao najveći kupac. Ona daje novac na nevidljiv način i bez kontrole. I kada se desi da pojedini, nekvalitetni izdavački projekti, poput edicija novinske kuće “Novosti”, uđu u zonu rizika, onda se država nađe da otkupom ogromnog broja nekvalitetnih knjiga pritekne u pomoć. Te knjige, sa velikim brojem grešaka u sebi, šalju se u školske biblioteke i dolaze u ruke omladine. Ne treba reći kako se na taj način utiče na kulturu - rekao je predstavnik “Fabrike knjiga” iz Beograda Dejan Ilić.
Makedonski pjesnik Igor Isakovski, iz izdavačke kuće “Blesok”, na sličan način tumačio je pojave u makedonskoj kulturi.
- Makedonskim piscima jezik je otadžbina. Ali kako ciljna grupa u našoj zemlji na knjigu gleda kao na nešto jeftino i nešto što podrazumijeva slovne greške, mi ogromnu snagu trošimo da objasnimo kako su jezičke norme naša obaveza, a ne dosadna priča akademika. Međutim, veliki izdavači su propali, kupili su ih privatni vlasnici i umjesto knjižara otvorili butike - rekao je Isakovski.
Apsurdno je da države kao najveći kupci zagovaraju ideje tržišta, smatra hrvatski pjesnik i vlasnik “Meandarmedie” iz Zagreba Branko Čegec.
- Zamislite kada knjigu jednog autora prevodi pet ljudi i nemaju vremena da se usklade. Ili kada se u Zagrebu objavi knjiga sa CIP-om iz Beograda. To su samo neke od posljedica novinskog izdavaštva u Hrvatskoj. Kada smo pokušali da državi skrenemo pažnju na izdavaštvo, ona se okrenula velikim izdavačima i novinskim kućama, što je označila kao svoj veliki uspjeh. Jer, ministar se tada pozivao na statistiku i rekao da se u Hrvatskoj, zahvaljujući saradnji države i novina, sedmično proda po šest novih naslova. Na taj način ugašeno je oko 70 odsto knjižara u Hrvatskoj. Mali izdavači, dakle, rade u gerilskim uslovima i mogu preživjeti samo ako pribjegavaju gerilskim radnjama - kazao je Čegec.
O stanju u Sloveniji govorio je pjesnik i urednik “Apokalipse” iz Ljubljane, Primož Repar.
- U Sloveniji je malo drugačije. Prodaje knjiga na kioscima više nema, ali je ona ostavila dalekosežne posljedice. Jedna od njih je da su Slovenci izgubili naviku da odlaze u knjižare - rekao je Repar.
U ime Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja govorio je pjesnik Milorad Popović, a sastanku su pristustvovali i crnogorski književnici Mladen Lompar, Pavle Goranović i Zuvdija Hodžić.

V.V

Kultura - Petak, 31. oktobar 2008. godine

Okrugli sto cetinjskog OKF-a o perspektivi malih izdavača sa prostora bivše Jugoslavije održan juče u PR centru u Podgorici

Postoji li izdavačko tržište

Branko Čegec:Čemu govor o izdavačkom tržištu, kada to tržište faktički ne postoji, ako se u obzir uzme odnos države prema izdavaštvu i tome da je ona najveći kupac

Podgorica, 30.oktobra- Okrugli sto cetinjskog Otvorenog kulturnog foruma o statusu i perspektivi malih izdavača sa prostora bivše Jugoslavije održan je danas u PR centru i bio je još jedna prilika za podsjećanja na goruće probleme i pitanja u ovoj sferi, sa posebnim akcentom na aktuelni fenomen "kiosk izdavaštva" koji je uzeo maha u svim državama bivše Jugoslavije.

U radu okruglog stola učestvovali su izdavači iz cijelog regiona (među njima i crnogorski)- Milorad Popović (OKF), Mladen Lompar ("Dignitas"), Pavle Goranović (CDNK), Primož Repar ("Apokalipsa", Ljubljana), Branko Čegec ("Meandarmedia", Zagreb), Dejan Ilić ( "Fabrika knjiga", Beograd) i Igor Isakovski ("Blesok" Skoplje).

Susret izdavača bio je i prilka za razgovore o negativnim posljedicama usitnjavanja jedinstvenog jugoslovenskog kulturnog prostora, kao i o tome da su mali izdavači i njihovi poduhvati, autorska izdanja u Crnoj Gori i šire, u osnovi tretirani kao nekomercijalna izdavačka sfera koja je gurnuta u drugi plan u odnosu na široku publicistiku, rječnike, monografije i sličnu literaturu.

Taj problem, u uvodnoj riječi akcentovao je domaćin, direktor OKF-a Milorad Popović koji je istakao da je, nakon propadanja, za naše prilike velikih izdavača "Oboda" i "Pobjede", u Crnoj Gori skoro deset godina vladao "prazni prostor".

- Potom su se rodili OKF, CDNK, "Plima", "Dignitas" čija je uloga u recepciji naših pisaca bila višestruka. Mogu sa zadovoljstvom da najavim da ćemo u bliskoj budućnosti u saizdavaštvu da Brankom Čegecom i "Meandarmediom" objaviti četiri naslova. Ovaj naš današnji susret je prvi dio projekta, a druga faza je objavljivanje 10 zajedničkih naslova, kazao je Popović.

Direktor beogradske izdavačke kuće "Fabrika knjiga" Dejan Ilić istakao je u svom obraćanju da, tragedija devedesetih godina i raspad bivše Jugoslavije kao tematski fokus njegove izdavačke kuće, u mnogo tačaka korespondiraju sa uzročnicima teške situacije na izdavačkom tržištu eks-jugoslovenskih država.

- U svojim izdanjima bavimo se tim tematskim okvirom, posljedicama devedesetih, jer mislim da mi i danas živimo te posljedice. U "Fabrici knjiga" preispitujemo to šta se zapravo dogodilo, zašto se dogodilo i to što mi radimo jeste neki mali doprinos da budemo srećniji, nakon svega toga. Budući da se mi bavimo izdavaštvom, od samog početka sarađivali smo sa mnogo pisaca koji nijesu iz Srbije, pokušavali smo da iskušamo tu propustljivost granica, pa smo sarađivali sa piscima iz Hrvatske, a u saradnji sa Ministarstvom kulture Hrvatske objavili smo djela Dubravke Ugrešić. Ispostavilo se da problem među državama nije administrativne prirode, nego da je riječ o tome da su se novoformirane države navikle na to da funkcionišu samostalnim životima i to se odrazilo i na našu saradnju- kazao je Ilić uz osvrt na "kiosk izdavaštvo", objavljivanje i prodaja knjiga uz novinske tiraže, koje je po njegovom mišljenju, jedan od najvećih kulturnih, pa čak i ekonomskih promašaja u proteklih nekoliko godina.

Zagrebački izdavač Branko Čegec zapitao se čemu govor o izdavačkom tržištu, kada to tržište faktički ne postoji, ako se u obzir uzme odnos države prema izdavaštvu i tome da je ona najveći kupac.

Čegec je, kao i Ilić naveo iste probleme sa kojima se suočio u svom radu u Hrvatskoj, dok su njihove kolege Igor Isakovski iz Makedonije i izdavački "gerilac" Primož Repar iz Slovenije govorili iz perspektive izdavačkih tržišta kojima je za komunikaciju sa ostatkom eks jugoslovenskog prostora neophodan (kvalitetan) prevod.

V.S.

Okrugli sto cetinjskog OKF-a o statusu i perspektivi malih izdavača bivše Jugoslavije juče u PR centru otvorio goruće teme

Skup danak „kiosk” izdanjima

PODGORICA - Okrugli sto cetinjskog Otvorenog kulturnog foruma o statusu i perspektivi malih izdavača sa prostora bivše Jugoslavije juče je (u PR centru) bio je još jedna prilika za podsjećanja na goruće probleme i pitanja u ovoj sferi, sa posebnim akcentom na aktuelni fenomen "kiosk izdavaštva" koji je uzeo maha u svim državama bivše Jugoslavije.

U radu okruglog stola učestvovali su izdavači iz cijelog regiona (među njima i crnogorski) - Milorad Popović (OKF), Mladen Lompar ("Dignitas"), Pavle Goranović (CDNK), kao i Primož Repar ("Apokalipsa", Ljubljana), Branko Čegec ("Meandarmedia", Zagreb), Dejan Ilić ( "Fabrika knjiga", Beograd) i Igor Isakovski ("Blesok" Skoplje).

Susret izdavača bio je i prilika za apostrofiranje negativnih posljedica usitnjavanja jedinstvenog jugoslovenskog kulturnog prostora, kao i za napomene tome da su mali izdavači i njihovi poduhvati, autorska izdanja u Crnoj Gori i šire, u osnovi tretirani kao nekomercijalna izdavačka sfera koja je gurnuta u drugi plan u odnosu na široku publicistiku, rječnike, monografije i sličnu literaturu.

Taj problem, u uvodnoj riječi akcentovao je domaćin, direktor OKF-a Milorad Popović koji je istakao da je, nakon propadanja, za naše prilike velikih izdavača "Oboda" i "Pobjede", u Crnoj Gori skoro deset godina vladao 'prazni prostor'.

- Potom su se rodili OKF, CDNK, "Plima", "Dignitas" čija je uloga u recepciji naših mlađih pisaca bila višestruka. Mogu sa zadovoljstvom da najavim da ćemo u bliskoj budućnosti u saizdavaštvu da Brankom Čegecom i "Meandarmediom" objaviti četiri naslova. Ovaj naš današnji susret je prvi dio projekta, a druga faza je objavljivanje 10 zajedničkih naslova- kazao je Popović.

Direktor beogradske izdavačke kuće "Fabrika knjiga" Dejan Ilić istakao je da, tragedija devedesetih godina i raspad Jugoslavije kao tematski fokus njegove izdavačke kuće, u mnogo tačaka korespondiraju sa uzrocima teške situacije na izdavačkom tržištu eks-jugoslovenskih država.

- U svojim izdanjima bavimo se posljedicama devedesetih, jer mislim da mi i danas živimo te posljedice. U "Fabrici knjiga" preispitujemo to šta se zapravo dogodilo, zašto se dogodilo i to što mi radimo jeste neki mali doprinos da budemo srećniji, nakon svega toga. Budući da se mi bavimo izdavaštvom, od samog početka sarađivali smo sa mnogo pisaca koji nijesu iz Srbije, pokušavali smo da iskušamo tu propustljivost granica. Sarađivali smo sa piscima iz Hrvatske, a u saradnji sa Ministarstvom kulture Hrvatske objavili smo djela Dubravke Ugrešić. Ispostavilo se da problem među državama nije administrativne prirode, nego da je riječ o tome da su se novoformirane države navikle na to da funkcionišu samostalnim životima i to se odrazilo i na našu saradnju- kazao je Ilić.

Zagrebački izdavač Branko Čegec zapitao se čemu govor o izdavačkom tržištu, kada to tržište faktički ne postoji, ako se u obzir uzme odnos države prema izdavaštvu i tome da je ona najveći kupac.

Čegec je, kao i Ilić naveo iste probleme sa kojima se suočio u svom radu u Hrvatskoj, dok su njihove kolege Igor Isakovski iz Makedonije i izdavački "gerilac" Primož Repar iz Slovenije govorili iz perspektive izdavačkih tržišta kojima je za komunikaciju sa ostatkom eks jugoslovenskog prostora neophodan (kvalitetan) prevod.

I.R.

Nedopustive greške na štetu autora i kulture

Ilić se osvrnuo i na "kiosk izdavaštvo", odnosno objavljivanje i prodaju knjiga uz novinske tiraže, što je po njegovom mišljenju, jedan od najvećih kulturnih, pa čak i ekonomskih promašaja u proteklih nekoliko godina. - Prije svega, riječ je o knjigama sa užasnim slovnim greškama, u lošem povezu, to je direktan atak na izdavače, pogotovo manje. Zamislite, u jednoj od posljednjih takvih edicija, na naslovnoj strani knjige pisalo je "Drviš i smrt", umjesto "Derviš i smrt", a u Andrićevoj "Prokletoj avliji" falio je ključni pasus romana. Znači, govorimo o kanonskim djelima naše književnosti koja sada u takvim izdanjima izgledaju drugačije nego što su ih pisci napisali. Neko na taj način direktno oblikuje kulturu i to je ogromna šteta - kazao je direktor "Fabrike knjiga".

Konferencija malih izdavaca Press Clipping

40. Ratkovićeve večeri poezije

07. 09. 2010.
Uručenjem glavne nagrade "Risto Ratković" pjesniku Ivici Prtenjači, sinoć su u Bijelom Polju završene 40. Ratkovićeve večeri poezije. Ovogodišnji žiri u sastavu Marinko Vorgić (predsjednik), ... detaljnije

Rezultati konkursa Gradske priče

02. 09. 2010.
Evropski centar za kulturu i debatu GRAD objavio je imena autora najboljih priča sa konkursa za kratku priču na temu "Gradske priče". Uskoro će biti objavljena i zbirka "Gradske priče" u kojoj će se... detaljnije

Online izdanje “Unutrašnje sobe”

12. 07. 2010.
Knjiga "Unutrašnja soba" (”Chambre intérieure”) Ljubete Labovića, objavljena u izdanju Otvorenog kulturnog foruma Cetinje, a povodom Labovićevog učešća na književnom festivalu ... detaljnije

Arhiva vijesti