Home

Nikolaj Gumiljov: Šuma

Jednoj devojci

Ne sviđa mi se vaših
Skrštenih ruku tromost,
Ni stidljiva vaša plašnja,
Ni spokojna skromnost.

Lik iz Turgenjevljevog romana,
Gordi ste, nežni i bez mana,
Ima u vama mnogo jesenje-neolujnog
Kao u aleji kad kruži lišće rujno.

Vi ne verujete nikad nikom
Dok sve ne uskladite sa svojim likom,
Vi nikad nećete krenuti nikud
Dok na mapi ne nađete put.

I taj lovac ludi vama tuđ je
Što vinuo se uz strmu stenu
I pijan od sreće i nejasne tuge
Pravo u sunce šalje strelu.


Šuma

U toj šumi za stablom stablo
Izronilo je iz magle naglo.

Baš kao ruke mrtvaca krenu
Iz zemlje koren za korenom.

Pod velom lišća počeše ići
Gorostasi žila, kepeci, lavići.

U pesku ribari videše očvrsle
Tragove ruke ljudske, šestoprste.

A nikad tu nije pristala kraj mola
Lađa s vitezima Okrugloga Stola.

Tu se hajduk nije skrivao u bilju,
Niti je monah kopao tu špilju.

Samo je jednoć u olujno veče
Izišla odavde žena glave mačje,

No s krunom od srebra žežena na glavi,
Jecala je gorko dok dan se ne javi,

I skonča tiho, zorom, s prvim svetlom,
Pre no što primi pričešće sveto.

To je bilo davno, u ona vremena
Od kojih više nema ni pomena,

I to se zbilo u svetu koji
Ni u snovima ne postoji.

Ja sam to smislio, gledajući tmaste
Tvoje kose – kolute zmijaste,

I gledajuć tvoje oči izbliza,
Zelenomodre poput tirkiza.

Možda je ta šuma – duša tvoja,
Možda je ta šuma – ljubav moja,

Il ćemo se možda u toj česti,
Kad umremo, nas dvoje sresti.

_______________
Problemi koji se javljaju pri prevođenju ovih Gumiljovljevih pesama potiču iz činjenice da su te pesme jednostavne i da su kratkog stiha. Prevodilac se pri tom još oseća prikraćenim u odnosu na prozodijske mogućnosti originala, gde je za pravljenje asonanci dovoljno udarénije na nekom od samoglasnika.

Nezadovoljan prevodom prve pesme (gde sam na jednom mestu ukrštene rime zamenio parnim, itd.), poduhvatio sam se prevođenja pesme “Les”; to je bila ispravka, ili neka vrsta popravnog ispita iz versifikacije. Nekoliko rešenja (kao u drugom stihu) iskupili su me, čini mi se, za ranije manjkavosti. Kao primer teškoće prevođenja sa ruskog navodim ovde pretposlednju strofu, gde rima “tvoje-moje” zvuči sasvim atono, mada je ona samo doslovan prevod adekvatne ruske rime “tvojá-mojá”; ona, međutim, zbog zvučnog naglaska, deluje punije. No tešim se da sam na nekim drugim mestima našao bolja rešenja i bogatije asonance, koje me mogu otkupiti i u očima osobe koja mi je, kad mlidijah umreti, poklonila Gumiljovljeve pesme i u posveti označila pesmu “Djévuške”, jer se, bez sumnje, u njoj prepoznala. Ex vota.

Izbor, prepjev s ruskog i bilješka: Danilo Kiš

Antologija crnogorske proze i poezije na italijanskom jeziku
07. 07. 2011.
Antologija savremene crnogorske proze i poezije na italijanskom jeziku biće promovisana u Centru savremene umjetnosti u Podgorici – Dvorac Petrovića na Kruševcu – u petak, 8. jula u 21 sat, kao i u Baru ... detaljnije
 
Svemoderna Montenegrina
06. 04. 2011.
U izdanju Crnogorskog društva nezavisnih književnika iz Podgorice objavljena je knjiga “Svemoderna Montenegrina”, autora Borislava Jovanovića.

Riječ je o publikaciji koja objedinjava već objavljene i... detaljnije
 
Ognjen Spahić dobitnik je The Ovid Festival Prize
22. 01. 2011.
Pisac Ognjen Spahić, dobitnik je nagrade The Ovid Festival Prize koja se dodjeljuje u okviru međunarodnog rumunskog književnog festivala “Days and Nights of Literature”.

The Ovid Festival Prize je međunarodna... detaljnije
 
Arhiva vijesti